Na Institutu Ruđer Bošković predstavljeni rezultati projekta PERSPIRE

U petak 1. rujna 2023. godine, na Institutu Ruđer Bošković predstavljeni su rezultati projekta PERSPIRE, punog naziva: “Potencijal rizosfernog mikrobioma u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama”.

Riječ je o projektu istraživanja utjecaja klimatskih promjena, konkretno poplava na poljoprivredu, a koji je započeo 2020. godine u suradnji Instituta Ruđer Bošković, Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Sveučilišta J. J. Strossmayer iz Osijeka.

Rezultate projekta predstavio je tim znanstvenika predvođenih koordinatoricom projekta dr.sc. Ines Sviličić Petrić. Riječ je o nizu znanstvenih pokusa koje su provodili u kontroliranim uvjetima kako bi simulirali utjecaj poplava na uzorku jedne od često uzgajanih kultura u Republici Hrvatskoj nakon kukuruza – Varaždinskom zelju, ujedno zaštićenim oznakom izvornosti.

Dr.sc. Sviličić Petrić i njen tim suradnika dokazali su štetnost klimatskih promjena, konkretno poplava na poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj.

Na predstavljanju rezultata projekta PERSPIRE prezentirani su i podaci ankete koje je Ministarstvo poljoprivrede provelo među poljoprivrednicima, kako bi utvrdili stvarno stanje na terenu uzrokovano poplavama. Rezultate ankete predstavila je dr.sc. Ines Pohajda, voditeljica Odjela za proizvodno nevezana plaćanja, u Upravi za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju. Anketa je provedena kod korisnika Mjere 13 Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima, iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., podmjere 13.2. Plaćanja u područjima sa značajnim prirodnim ograničenjima. Anketnim istraživanjem je utvrđeno da je većina poljoprivrednika (79%) imala poplave na njihovim poljoprivrednim površinama do sedam dana trajanja, a one su bile izražene u fazi od nicanja do pojave pet listova biljaka. Subjektivnom procjenom poljoprivrednika, poplavnim događajima umanjeni su prinosi do 50%. Samo 3% poljoprivrednika koristi na svojim parcelama sustave podzemne odvodnje, dok je oko 50% njih koristilo kanale za odvodnju, a 75% poljoprivrednika spremno je primijeniti prakse kojima bi umanjili posljedice i prilagodili poljoprivrednu proizvodnju poplavnim događajima. Najviše njih spremno je prilagoditi obradu tla i koristiti odgovarajuću gnojidbu. Rezultati anketnog istraživanja koristili su prilikom kreiranja poljoprivrednih praksi u obliku eko shema Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2024.- 2027.

Ispred Nacionalne mreže Zajedničke poljoprivredne politike Zorana-Ana Cetinić-Frankos iz Ministarstva poljoprivrede predstavila je okupljenoj znanstvenoj zajednici i drugim sudionicima mogućnosti umrežavanja putem Mreže, s naglaskom na mogućnosti koje se nude istraživačima i institucijama za sudjelovanje u provedbi aktivnosti Mreže, kao i tematskim radnim grupama, te suradnji s drugim članovima koji dijele ista interesna područja.

Više o projektu:

Prema podacima Europske agencije za okoliš, Hrvatska je jedna od tri zemlje Europske unije (EU) s najvećim udjelom šteta od ekstremnih klimatskih događaja u odnosu na BDP, pri čemu je kao ‘ranjiv’ definiran upravo poljoprivredni sektor, koji trpi neke od najvećih šteta ovakvih pojava.

Smatra se da su upravo klimatske promjene uzrokovale promjene u režimu padalina što, između ostaloga, uključuje i sve češću pojavu obilnih kiša koje dovode do bujičnih poplava. Velika količina kiše koja na poljoprivredne površine padne u kratkome roku, često nakon dužih suša, može dovesti do poplava na ovim površinama, koje mogu direktno utjecati na uzgoj hrane, neposredno djelujući na promjene u funkcioniranju i strukturi mikroorganizama u tlu te na promjene u fiziologiji i morfologiji biljke.

Kako poplave djeluju na zdravlje ekosustava tla? Kako nam mikroorganizmi pomažu?

U skladu s time, na projektu PERSPIRE okupio se multidisciplinarni tim znanstvenika s IRB-a, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta J. J. Strossmayer iz Osijeka kako bi istražili kako poplave, kao posljedice ekstremnih oborina, djeluje na zdravlje ekosustava tla, odnosno na pozitivnu interakciju koja se evolucijski razvila između mikroorganizama u tlu te biljke domaćina.

Jedan od ciljeva istraživanja bio je detektirati i karakterizirati mikroorganizme koji obavljaju svoje funkcije u tlu unatoč poplavnim okolišnim uvjetima, kako bih ih se potencijalno u budućnosti iskoristilo kao bio-cjepivo za oporavak i pomoć kulturama nakon poplavnih incidenata. Krajnji cilj projekta bila je izrada prijedloga mjera koji bi pomogao poljoprivrednicima u područjima pogođenim klimatskim promjenama, kao konačnim korisnicima mjera, u borbi protiv klimatskih promjena.

Projekt PERSPIRE financira se sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., a unutar poziva ‘Shema za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskih promjena’.

Prezentacije možete preuzeti na sljedećim poveznicama:

1. Potencijal rizosfernog mikrobioma u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama-učinci poplava
2. Zapažanja poljoprivrednika o utjecaju prekomjerne kiše praćene poplava na poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj
3. Umrežavanje putem Nacionalne mreže ZPP-a
4. Potencijal rizosfernog mikrobioma u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama