“Procjena strategija generacijske obnove u državama članicama EU” – objavljeno je novo izvješće EU ZPP mreže
Ova studija ispituje strategije generacijske obnove država članica EU, ističući najnovije trendove na razini EU-a i ključne prepreke, uključujući izazove povezane s rodnom ravnopravnošću te identificira uspješne strategije koje se mogu primijeniti u svim državama članicama.
Studija istražuje napredak u generacijskoj obnovi u poljoprivredi EU-a s posebnim naglaskom na socioekonomske i strukturne prepreke generacijskoj obnovi, uključujući one koje produbljuju rodni jaz. Sastavlja i klasificira instrumente politike, ističući uspješne strategije i dobre prakse koje bi se mogle replicirati u svim državama članicama, uključujući one koje podržavaju nasljeđivanje poljoprivrednih gospodarstava od strane žena nositeljica.
Obuhvaćajući svih 27 država članica, studija se usredotočuje na aktualno programsko razdoblje ZPP-a 2023.-2027., ali se također oslanja na ranija programska razdoblja kako bi pružila povijesni kontekst politike.
Izvješće sažima rezultate kombinacije intervjua, studija pojedinih slučajeva, ankete provedenu među mladim poljoprivrednicima i ambicioznim novim poljoprivrednicima te analizu dokumentacije kako bi se procijenilo kako se države suočavaju s problemima generacijske obnove .
Službeni podaci i literatura pregledani su na razini EU-a kako bi se utvrdili sveobuhvatni trendovi i razvoj politika. Na nacionalnoj razini, u svih 27 država članica, pregledani su strateški planovi ZPP-a, a provedeni su i intervjui s nacionalnim dionicima kako bi se mapirali relevantni instrumenti za rješavanje utvrđenih izazova. Dubinsko istraživanje u 11 država članica pružilo je daljnji uvid u specifične izazove i strategije usmjerene na rodnu ravnopravnost.
Studija potvrđuje da generacijska obnova i dalje predstavlja veliki izazov za poljoprivredu EU, što dokazuju znanstvena literatura i službena statistika. Većina država članica i dalje se suočava sa starenjem poljoprivrednog stanovništva, niskim stopama ulaska mladih poljoprivrednika i rodnim razlikama, posebno u ekonomski nepovoljnim područjima, radno intenzivnim sektorima i malim poljoprivrednim gospodarstvima.
Dok su neke zemlje uspješno privukle mlađe generacije u poljoprivredu, strukturne prepreke poput ograničenog pristupa zemljištu i financiranju, ekonomske nesigurnosti, loše infrastrukture ruralnih područja i regulatorne složenosti i dalje obeshrabruju i mlade poljoprivrednike i ženske nositelje gospodarstava.
Studija otkriva da ZPP ostaje glavni izvor podrške generacijskoj obnovi u poljoprivrednom sektoru, pri čemu se većina država članica oslanja na njezine intervencije za rješavanje ključnih prepreka. Nacionalni i regionalni instrumenti politike nadopunjuju mjere ZPP-a, posebno poboljšanjem pristupa zemljištu i financiranju, ali njihova učinkovitost uvelike se razlikuje među državama članicama.
Iako su neke zemlje uvele inovativna fiskalna i regulatorna rješenja, podrška kvaliteti života, ženama nositeljicama i psihosocijalnim aspektima nasljeđivanja poljoprivrednih gospodarstava ostaje ograničena, unatoč njihovom prepoznatom utjecaju na odluke o nasljeđivanju. Trenutne strategije ne uspijevaju sustavno riješiti problem rodnog jaza, stoga je potrebna ciljanija podrška integrirana u osmišljavanje intervencija kako bi se osigurao jednak pristup.
Administrativna složenost je izazov u svim državama članicama, često ometajući koordinaciju i praktičnu sinergiju između teoretski komplementarnih instrumenata politike. Ipak, studija pruža uvid i u primjere dobre prakse s potencijalnom širom primjenom.
O samom izvješću možete više pročitati ovdje.
Izvješće, njegov sažetak i pripadajuće privitke možete preuzeti u nastavku.
Izvješće “Procjena strategija generacijske obnove u državama članicama EU”
Prilog I – procjena strategija generacijske obnove