16. listopada 2025. obilježavamo 80. Svjetski dan hrane
Ovogodišnji slogan Svjetskog dana hrane – „Ruku pod ruku za bolju hranu i bolju budućnost!“ – podsjeća nas da svojim postupcima izravno oblikujemo svijet u kojem živimo te naglašava važnost suradnje u stvaranju pravednijeg, uključivijeg i održivijeg prehrambenog sustava koji će svima osigurati dovoljnu količinu sigurne i nutritivno vrijedne hrane.
U današnje vrijeme poljoprivredno-prehrambeni sustavi suočeni su s brojnim izazovima, a ratovi, ekstremni klimatski uvjeti i nepredvidive gospodarske situacije stvaraju snažan pritisak na poljoprivredna gospodarstva, dostupnost vode te bioraznolikost.
Ove godine Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) obilježava 80 godina od osnivanja, a ujedno i 80. obljetnicu obilježavanja Svjetskog dana hrane, koji se tradicionalno slavi 16. listopada. Ovaj važan dan okuplja više od 150 zemalja diljem svijeta u zajedničkom cilju – podizanju svijesti o problemu neuravnotežene dostupnosti hrane i poticanju zajedničkog djelovanja za bolju budućnost, što Svjetski dan hrane čini jednim od najslavljenijih dana u kalendaru UN-a.
FAO poziva javni i privatni sektor, poljoprivrednike, akademsku zajednicu, civilne organizacije i pojedince na zajedničku suradnju s ciljem osiguravanja dostupnosti hrane koja je nutritivno vrijedna, cjenovno pristupačna, sigurna i održiva.
Prema FAO-u, svaka od ovih skupina ima ključnu ulogu u ostvarivanju tog cilja.
Primjerice, doprinos javnog sektora može podrazumijevati poticanje lokalne proizvodnje, izradu nacionalnih prehrambenih smjernica temeljenih na znanstvenim dokazima, transparentnost, poticanje ekološki održivih politika, provedbu edukacija javnosti i uspostavljanje partnerstava s civilnim društvom, znanstvenom zajednicom i privatnim sektorom.
Doprinos privatnog sektora može se ogledati kroz promicanje društveno odgovornog poslovanja, pružanje potpore malim i obiteljskim gospodarstvima, optimizaciju proizvodnje radi smanjenja otpada te ulaganje u inovacije. Poljoprivrednici imaju važnu ulogu u primjeni održivih praksi, uzgoju raznovrsnih kultura u svrhu poticanja prehrambene raznolikosti te provedbi mjera za smanjenje otpada nastalog u proizvodnji hrane. Doprinos akademske zajednice može podrazumijevati suradnju s kreatorima politika, poticanje razmjene znanja i tehnologija te promicanje pristupa „Jedno zdravlje“, koji prepoznaje međusobnu povezanost zdravlja ljudi, životinja, biljaka i okoliša.
Civilne organizacije mogu doprinijeti zagovaranjem promjena, praćenjem provedbe mjera, promicanjem zdravih i održivih prehrambenih navika te poticanjem suradnje među različitim dionicima.
Pojedinci također imaju važnu ulogu – kroz podržavanje lokalnih proizvođača, odgovorno rukovanje hranom i sudjelovanje u inicijativama koje potiču pozitivne promjene u društvu. Zadovoljenje prehrambenih potreba rastuće svjetske populacije zahtijeva zajednički trud – među državama, sektorima i generacijama. Samo zajedničkim djelovanjem možemo osigurati pravedan, održiv i siguran prehrambeni sustav za sve.